Čak devet od 10 novih radnika u Hrvatskoj ove je godine dobilo posao na – određeno. Što će donijeti novi ZOR?

11.10.2021.

NAJAVA VLADE

Jagoda Marić

Novim bi se zakonom omogućila veća sigurnost na poslu, prvenstveno mladim ljudima, a time i uvjeti za osamostaljenje i zasnivanje obitelji, jer je Hrvatska u vrhu EU-a po nestabilnim oblicima zapošljavanja

(Novilist.hr) Tek jedan od deset radnika koji su u ovoj godini zasnivanjem radnog odnosa prestali biti dio statistika o nezaposlenim osobama dobio je stalan posao, odnosno ugovor o radu na neodređeno vrijeme, pokazuju to statistički podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

 

Preostalih devet od deset radnika koji su zasnovali radni odnos dobili su ugovore na određeno, što znači da se njihova situacija možda jest popravila, ali je i dalje nesigurna.

 

Prema mjesečnim biltenima HZZ-a, u razdoblju od početka siječnja do kraja kolovoza evidenciju nezaposlenih napustilo je 101.107 radnika, a od toga je 89.636 dobilo posao na određeno vrijeme.

 

Koliko je njihov položaj u svijetu rada nestabilan najbolje govori drugi podatak HZZ-a, o tome da se među nezaposlene u istom razdoblju vratilo gotovo 45 tisuća radnika jer im je istekao ugovor na određeno vrijeme.

 

Dakle, od početka godine je na svaka dva sklopljena ugovora na određeno vrijeme bio i jedan koji je istekao i radnik je završio na burzi barem privremeno, dok mu netko, a često je to isti poslodavac, opet ne ponudi ugovor na određeno vrijeme.

 

 

Zabrinjavajući trend

 

Hrvatska je već godinama među članicama Europske unije u vrhu po nestabilnim oblicima zapošljavanja, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da se posljednjih godina udio zaposlenih na određeno vrijeme kreće od 22 do 25 posto u ukupnom broju osiguranika.

 

To je u svakom trenutku oko 350 tisuća ljudi koji sklapaju ugovore, primjerice na tri ili šest mjeseci, u najboljem slučaju godinu dana i uglavnom tako rade godinama. Zabrinjavajuće je to da je posljednjih godina većina novih ugovora, i do 90 posto, na određeno i ako se taj trend nastavi, rast će i udio onih koji imaju ugovore na određeno vrijeme među osiguranicima.

 

To je, među ostalim, motiviralo Vladu da najavi donošenje novog zakona o radu kojim bi se postrožili uvjeti za sklapanje ugovora na određeno kako bi se, prvenstveno mladim ljudima omogućila veća sigurnost na poslu, a time i uvjeti za osamostaljenje i zasnivanje obitelji.

 

S druge strane, poslodavci traže da se olakšaju uvjeti za otpuštanje stalno zaposlenih, odnosno onih koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme, a njihova je logika da će u slučaju da radnika mogu lakše otpustiti, puno češće nuditi ugovore na neodređeno vrijeme.

 

No, statistika kaže da su oni bez problema otpuštali i radnike kojima nisu istekli ugovori. Tako je u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza poslovno uvjetovane otkaze dobilo 12.182 radnika, a sa 7.324 radnika potpisani su sporazumni raskidi ugovora o radu.

 

To znači da je gotovo 20 tisuća ljudi u ovoj godini završilo na burzi iako im ugovori o radu nisu bili istekli, što je gotovo svaki treći radnik koji je izravno iz radnog odnosa ušao u evidenciju nezaposlenih.

 

Lani je situacija bila još gora jer je kroz cijelu godinu bilo gotovo 54 tisuće poslovno uvjetovanih i sporazumnih otkaza, a kroz tih 12 mjeseci čak se 91 tisuća ljudi barem na kratko vratila na burzu jer su im istekli ugovori na određeno.

 

Najviše dolazaka iz rada izravno na burzu, više od 22 tisuće, bilo je u travnju prošle godine, kad je već svima bilo jasno da će država isplaćivati potpore za očuvanje radnih mjesta.

 

Stanje je to na hrvatskom tržištu rada kojem, da apsurd bude veći, nedostaje radnika u trenutku kad bi se trebali nastaviti pregovori oko novog Zakona o radu, a predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever kaže da je to možda i najveći test za sadašnju Vladu.

 

 

Upitna fleksibilizacija

 

– Nije teško držati ruku na srcu dok svira himna, ali u izradi novog zakona sadašnja vlast treba pokazati što joj to doista znači i kakav je njezin osjećaj prema narodu. Sindikat je protiv daljnje fleksibilizacije rada, možemo mi ponovo govoriti o izlasku na ulicu i o skupljanju potpisa za referendum, kao u slučaju mirovinske reforme, ali ovdje se više ne radi o tome.

 

Ovdje se radi o tome da hrvatska vlast položi test i da kaže da nije spremna ići dalje na štetu radnika kako bi netko povećavao svoj profit. Vidimo što su prethodne fleksibilizacije rada donijele, sve više prekarnog rada i najmanje 300 tisuća uglavnom mladih ljudi koji su otišli tamo gdje je rad sigurniji.

 

Vlast priča o povratku ljudi, o novcu koji je Hrvatska dobila iz EU fondova, ali za koga će biti taj novac ako se građani osjećaju nesigurno u vlastitoj zemlji, kaže Sever.

 

Ističe i to da tri četvrtine mladih ljudi, koji bi se trebali osamostaliti, još uvijek žive s roditeljima. Nisu svi nezaposleni, ali im uvjeti rada i visina plaće ne omogućuju ni da podignu kredit, ni da zasnuju obitelj.

 

Stalno dobivanje posla, pa otkaza, uz nisku plaću, upućuju na to da će u starosti biti i siromašni umirovljenici.

 

– Prosječna neto i medijalna plaća bile su u srpnju niže nego u lipnju, a u srpnju je povećan broj zaposlenih, što znači da je to novo zapošljavanje, uglavnom u turizmu, dodatno srušilo cijenu rada. Uz to, ljudi koji su zaposleni uglavnom su dobili ugovore na određeno.

 

Vlada će na prijedlogu zakona o radu pokazati želi li nastavak tog trenda i pogoršanje situacije ili zaokret koji će poboljšati položaj radnika i možda nekoga motivirati na povratak, ili ćemo zaista biti privlačni radnicima iz država u kojima je stanje toliko loše da se im se i naš minimalac manji od 450 eura čini kao dobra prilika, iako od toga nitko u Hrvatskoj ne može živjeti, zaključuje Sever.