ETUC - Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama ne uspijeva zaštititi radnike

25.02.2021.

ETUC/NHS - Europska komisija objavila je jučer svoju novu Strategiju za prilagodbu namijenjenu povećanju otpornosti EU-a na posljedice klimatskih promjena.

Iako Europska konfederacija sindikata (ETUC) snažno pozdravlja ideju o razvoju nove Strategije za prilagodbu EU, sa žaljenjem vidimo da ona koju je danas predložila Komisija ne uspijeva zaštititi europske radnike od posljedica klimatskih promjena.

Unatoč mnogim konkretnim preporukama koje su iznijeli sindikati, nova Strategija ne rješava ispravno učinke klimatskih promjena na svijet rada i u dovoljnoj mjeri ne uzima u obzir socijalnu i rodnu dimenziju prilagodbe. Također ne osigurava obvezni okvir koji obvezuje države članice na poduzimanje odgovarajućih mjera politike kako bi zaštitile najugroženije.

U svojoj Strategiji Komisija uvodi koncept „pravedne otpornosti“. ETUC pozdravlja ovu ideju, ali žali zbog činjenice što nije jasno definirana i nije pretvorena u konkretne prijedloge. Zapravo, iako Strategija s pravom priznaje da će klimatske promjene utjecati na radna mjesta i radne uvjete, ona ne predlaže konkretne akcije za rješavanje tih problema. ETUC stoga od Komisije traži njeno preispitivanje kako bi se uključili konkretniji prijedlozi radi boljeg rješavanja socijalne dimenzije prilagodbe i zaštite radnika.

Reagirajući na Strategiju prilagodbe klime u EU, Ludovic Voet, konfederalni tajnik ETUC-a rekao je:

„Posljedice klimatskih promjena već su vidljive i pogoršavaju život radnih ljudi, i kroz zdravstvene i sigurnosne opasnosti poput toplinskih valova i novih rizika za zapošljavanje. Nova Strategija Komisije za prilagodbu klimi ne uspijeva ispravno riješiti ove izazove i stoga ne štiti europske radnike. Radnici ne mogu čekati sljedeći smrtonosni val vrućine ili šumske požare kako bi se reagiralo. Njima zaštita treba sada.

„Strategija ne uključuje nove oblike zaštite radnika od izloženosti visokim temperaturama niti konkretne prijedloge za aktivne politike tržišta rada potrebne za sprečavanje gubitka radnih mjesta u najviše pogođenim sektorima. U njoj ne postoje ni jasne preporuke državama članicama da ulažu u javne usluge i socijalnu zaštitu potrebne za povećanje otpornosti naših društava na posljedice klimatskih promjena. Strategija spominje socijalne partnere, ali za njih ne predviđa nikakvu posebnu ulogu u različitim akcijama koje su predložene. Kako bi se osigurala pravedna otpornost, Strategija bi trebala osigurati uključenost sindikata u izradu i provedbu nacionalnih planova i strategija prilagodbe. Također bi trebala poticati kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog u rješavanju problema uzrokovanih utjecajima klimatskih promjena na nacionalnoj, regionalnoj, sektorskoj i razini poduzeća.

„Svi znamo da će klimatske promjene više utjecati na kućanstva s niskim primanjima, najosjetljivije zajednice i žene. Nova strategija za prilagodbu klime stoga bi se trebala mnogo više usredotočiti na socijalnu i rodnu dimenziju. Koncept "pravedne otpornosti" je zanimljiv, ali ga treba pretočiti u konkretne politike zaštite radnika, kućanstava s niskim primanjima i sprečavanja siromaštva vodom i energijom u cijeloj Europi. "

 Posljedice klimatskih promjena za radnike:

  • Na zdravlje i sigurnost radnika na otvorenom u poljoprivredi ili graditeljstvu posebno će utjecati porast temperature i toplinski valovi.
  • Zaposleni u javnim službama poput vatrogasaca, medicinskih sestara ili civilne zaštite, doživjet će povećan stres i opterećenje radnim zadatcima kako ekstremni vremenski uvjeti s vremenom budu postajali sve češći i intenzivniji.
  • Radnici u prometnom sektoru bit će ozbiljno pogođeni zbog moguće štete na infrastrukturi i težih radnih uvjeta.
  • Klimatske promjene također će uzrokovati značajne izazove u upravljanju vodama i u elektroenergetskom sektoru, što bi zauzvrat moglo utjecati na cijeli lanac opskrbe i povezana radna mjesta, kao i na energetsko siromaštvo.
  • Klimatske promjene također će utjecati na zapošljavanje u Europi. Osim novih potreba vezano za vještine, studija DG CLIMA pokazuje da bi bez poduzimanja mjera prilagodbe radi zaštite zaposlenja, 410 000 radnih mjesta moglo biti ugroženo do 2050. godine.

ETUC poziva na sljedeće izmjene Strategije:

  • Jak i uključiv pristup upravljanja u koji su uključeni radnici i sindikati. Strategija tu i tamo spominje socijalne partnere, ali ne predviđa nikakvu posebnu ulogu za njih u različitim akcijama koje su predložene. ETUC vjeruje da bi Strategija trebala poticati kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog za rješavanje problema uzrokovanih prilagodbom na nacionalnoj, regionalnoj, sektorskoj i razini poduzeća. Strategija bi također trebala predvidjeti uključenost sindikata i socijalnih partnera u izradu i provedbu nacionalnih planova i strategija prilagodbe.
  • Prijedlog nove zakonodavne inicijative i političkog okvira za zaštitu radnika od izloženosti visokim temperaturama, prirodnim UV zračenjima i drugim opasnostima po zdravlje i sigurnost koje donose klimatske promjene. U strategiji se doista spominju rizici po zdravlje i sigurnost, ali nedostaju konkretne mjere za rješavanje problema. Trebala bi postojati jasna veza sa Strategijom EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu. Strategija bi trebala osigurati pravilno provođenje propisa o zaštiti na radu.
  • Konkretniji prijedlozi za aktivne politike tržišta rada , kao i prekvalifikacije i obuke kako bi se spriječio gubitak radnih mjesta u onim sektorima pogođenim promjenama koje dolaze.
  • Jasne smjernice i ciljevi za države članice da ulažu u javne usluge (npr. hitne službe i zdravstvene sustave), infrastrukture i socijalnu zaštitu kako bi povećale otpornost naših društava na buduće klimatske događaje.