Iz EGSO-a - Gospodarstvo, okoliš i dobrobit ljudi moraju ići ruku pod ruku u vremenu nakon Covida

08.07.2021.

NHS/EGSO - Na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) raspravljalo se o budućem europskom gospodarstvu nakon pandemije bolesti Covid-19. U raspravi o temi „Gospodarstvo za sve nakon pandemije COVID-a – Ususret gospodarstvu dobrobiti?“, uvodna su izlaganja održali Tim Jackson (Centar za razumijevanje održivog napretka), Fabrice Murtin, (OECD), Sandrine Dixson-Declève (Rimski klub) i James Watson (Business Europe).

Gospodarski napredak, briga za okoliš i dobrobit ljudi mogu i moraju ići ruku pod ruku. To je bila ključna poruka predsjednice EGSO-a, Christe Schweng, koja je ustvrdila kako u budućnosti očito trebamo učinkovitije pratiti i šira područja  od onih koji se odražavaju u BDP-u. „Područja poput našeg zdravlja, naše prirode, našeg obrazovanja, naše sposobnosti za inovacije i naše zajednice su važni“, rekla je.

 

Osvrnuvši se na "spajanje ideje blagostanja s mogućnošću društvenog napretka na globalnoj razini", s ciljevima održivog razvoja do 2030. godine, dodala je: „Došlo je vrijeme da EU radi na sveobuhvatnoj strategiji: EGSO je spreman podržati razmišljanje o temeljima post-COVID gospodarstva koji odgovara svima i uključuje nove pokazatelje ekonomske uspješnosti i društvenog napretka koji obuhvaćaju i pokazatelje vezane za dobrobit ljudi.“

 

Onkraj BDP-a – prema gospodarstvu blagostanja

 

U plenarnoj raspravi Onkraj BDP-a: prema gospodarstvu blagostanja sudjelovala su četiri istaknuta govornika.

Tim Jackson iz Centra za razumijevanje održivog napretka jasno je rekao kako je zdravlje, a ne bogatstvo, temelj za napredak i temelj za razmišljanje o tome  kakvo gospodarstvo želimo nakon pandemije. Istaknuo je kako BDP ima mnoga ograničenja te je važno razbiti "ovisnost o rastu BDP-a" i početi razmišljati o tome kako se sustavi socijalne skrbi mogu održavati u gospodarstvima koja nemaju očekivanu razinu rasta.

 

Fabrice Murtin iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ustvrdio je kako  je dobrobit sama po sebi vrlo složen sustav i kako ne postoji niti jedno gospodarstvo blagostanja, već više gospodarstava. Naglasio je kako je ključno započeti stvarati politike usmjerene na ljude te da je socijalna nejednakost sustavna slabost koja smanjuje djelotvornost.

 

Prema Sandrine Dixson-Declève, iz Rimskog kluba, bilo je presudno usredotočiti se na zdrave ljude u zdravoj Europi i prijeći s rasta temeljenog na BDP-u na dobrobit i sigurnost. Lekcije naučene iz pandemije COVID-19 mogle bi se koristiti za razumijevanje onoga što je bitno i dovodi do promjene.

 

James Watson iz Business Europe, rekao je kako je BDP izvorno zamišljen kao mjera za komercijalne aktivnosti, ali da ga je i dalje ima smisla koristiti unatoč ograničenjima. Daljnji korak trebao bi biti njegovo nadopunjavanje sa širim i uravnoteženim sustavom rezultata koji se sastoji od drugih pokazatelja, poput ekonomskih, socijalnih i okolišnih pokazatelja.

 

Ekonomija usmjerena na ljude

Uzimajući riječ tijekom rasprave, Séamus Boland, predsjednik skupine III - Europa raznolikosti, naglasio je kako se društveni napredak i gospodarstvo koje odgovara svima mogu postići samo prijelazom na alternativni model razvoja koji je čvrsto ukorijenjen u ciljevima održivog razvoja, a COVID ‑19 kriza prava je prilika to ispraviti.

 

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca, rekao je kako ćemo s novim prioritetima poput EU-ovog zelenog plana, NextGenerationEU, pravedne tranzicije i klimatske neutralnosti do 2050. godine imati čitav niz novih pokazatelja koje ćemo moći uzeti u obzir. Kako bismo osigurali visokokvalitetna radna mjesta i održivi rast, trebaju nam dva stupa: jaka i otporna industrijska osnova kako bismo ostali na čeluglobalne tehnologije i inovacija, kao i otvorena tržišta i multilateralni sustav zasnovan na pravilima koji čuva interese i vrijednosti EU-a.

 

Oliver Röpke, predsjednik Radničke skupine, rekao je kako bi, nakon snažne posvećenosti ciljevima socijalnog stupa na summitu u Portu, ekonomija blagostanja trebala udovoljiti i radnicima i njihovim obiteljima, osiguravajući dostojne plaće, snažno kolektivno pregovaranje i snažno sudjelovanje radnika u upravljanju zelenom i digitalnom tranzicijom. Dodao je kako bi gospodarski oporavak trebao ići ruku pod ruku sa socijalnom dobrobiti ako želi biti održiv.

 

Na kraju, Peter Schmidt, predsjednik Sekcije za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT) i izvjestitelj za EGSO-ovo mišljenje Održivo gospodarstvo kakvo trebamo, zaključio je rekavši kako se gospodarstvo blagostanja temelji na služenju ljudima, a EU mora iskoristiti priliku koju je pružila pandemija kako bi razmislila o našim slabostima i izašla sa prijedlozima. MH

 

Izvor:

The economy, the environment and people's well-being must go hand in hand in post-COVID EU

 

Mišljenje EGSO-a NAT/765- Održivo gospodarstvo kakvo trebamo