Održana sindikalna panel rasprava o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti

06.10.2021.

NHS - U sklopu Konferencije o budućnosti Europe, 5. listopada 2021. godine održana je sindikalna panel rasprava na temu tranzicije Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za klimatske aktivnosti u vremenskom razdoblju od 20. rujna do 27. listopada 2021. godine održati će niz panel rasprava i završnu konferenciju kako bi se potaknula rasprava s različitim dionicima i općom javnošću o izazovima i mogućnostima za pravednu i učinkovitu tranziciju Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti.

 

Kroz osam zasebnih panel rasprava dat će se prilika da ciljane skupine prvo rasprave unutar svoje skupine i razmisle o svojoj ulozi u tranziciji. Paneli se održavaju za poslovni sektor, donositelje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, mladi, medije, obrazovni sektor, znanstvenike, sindikate, organizacije civilnog društva.

 

Za svaki je panel izrađena posebna anketa sa svrhom prikupljanja podataka o informiranosti i stavovima ciljane skupine. O rezultatima ankete u živo na Panelu raspravljaju odabrani panelisti uz pomoć moderatora, dok ostali sudionici raspravu mogu pratiti na daljinu s mogućnošću davanja komentara. 27. listopada 2021. održati će se završna Konferencija na kojoj će predstavnici svakog od Panela predstavit zaključke i preporuke sa svoje panel rasprave te će se nastaviti rasprava.

 

U raspravi namijenjenoj sindikatima o pravednoj i učinkovitoj tranziciji Hrvatske prema klimatskoj neutralnosti sudjelovali su Siniša Vuković iz Sindikata naftnog gospodarstva (NHS), Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske (SSSH), Mladen Domazet s Instituta za političku ekologiju te Felix Mailleux iz Europske konfederacije sindikata. Raspravu je moderirao izvršni tajnik SSSH za projekte, edukaciju i europska pitanja Darko Šeperić.

 

F. Mailleux je naznačio ključne izazove koje pred sindikate stavljaju klimatske promjene jer zeleni poslovi neće biti na geografski istim lokacijama kao i poslovi koji će se u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti izgubiti. Novi poslovi neće zahtijevati iste vještine kao sadašnji poslovi. Pravedna tranzicija mora uključivati jasne socioekonomske mjere i detaljne dugoročne strategije koje će predvidjeti promjene, dovoljno financijskih sredstava i solidarne mehanizme koja će štititi najranjivije radnike i sektore, sredstva socijalne zaštite i kvalifikacije/prekvalifikacije koja će dati podršku radnicima u tranziciji, razvoj ekonomskih politika i diverzifikaciju aktivnosti kako bi se stvorile alternativne mogućnosti zaposlenja i radnih mjesta te učinkovit dijalog i snažno sudjelovanje radnika u svakoj fazi toga procesa.

 

S: Vinković je istaknuo kako se klimatske promjene događaju sada i potrebno je djelovati na svim razinama - europskoj, državnoj, pa tako i na razini poduzeća kako bi se smanjila količina ispuštenih emisija stakleničkih plinova, ali i kako bismo se prilagodili negativnim učincima klimatskih promjena. Socijalnim dijalogom na svim razinama moraju se poboljšati radni uvjeti za radnike kroz različite vrste edukacije, dokvalifikacije i prekvalifikacije. Međutim, sindikati se nedovoljno bave klimatskim promjenama i utjecajem na radna mjesta što će se svima obiti o glavu i to se žurno treba mijenjati.

 

J. Vukšić je naglasila važnost uređenog sustava zaštite na radu navodeći primjer rada na visokim temperaturama u graditeljstvu, a predstavlja rizik sigurnosti i zdravlju radnika. Naglasila je da tijekom tranzicije radnici ne smiju izgubiti na svom radnopravnom statusu te im se moraju osigurati kvalitetna radna mjesta.

 

M. Domazet smatra da ovoj tranziciji moramo pristupiti pravedno, podići stručnost, baviti se obrazovanjem. Obnovljive izvore energije treba drugačije organizirati i s njima upravljati te drugačije raspodjeljivati njezine dobrobiti. Odgovor na nepravde koje proizlaze iz zelene tranzicije je u organiziranju kako ćemo energiju dobivati i distribuirati.

 

U sklopu panel rasprave predstavljeni su i rezultati ankete koju je ispunilo 244 sindikalista iz svih djelatnosti u kojima sindikati djeluju koji pokazuju da većina smatra da su ljudi glavni uzročnici klimatskih promjena. Ispitanici nisu sigurni kako će klimatske promjene utjecati na radna mjesta. Kada se govori o opasnostima koje ispitanici očekuju, vodeći je rast nesigurnosti poslovanja i uvjeta rada, promjene u tehnologiji i radnim procesima koje će radnici teško pratiti te gubitak konkurentnosti zbog prilagodbe klimatskim promjenama. Ispitanici također smatraju kako njihovi sindikati nemaju dovoljno informacija i znanja za aktivno uključivanje u procese povezane s klimatskim promjenama i pravednom tranzicijom.

 

 

Napomena:

 

Ova se događanja održavaju u kontekstu Konferencije o budućnosti Europešto je pokrenula Europska komisija kako bi se čuo glas građana EU-a o izazovima i prioritetima Europe. Države članice EU-a su donijele Europski propis o klimi, koji postavlja zajednički cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na 1990. godinu i postići klimatsku neutralnost najkasnije do 2050. godine. Scenariji smanjenja emisije stakleničkih plinova su opisani u Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja će zajedno s novim zakonodavstvom usmjeriti razvoj Hrvatske prema drastičnom smanjenju emisija stakleničkih plinova.