Podobnik: Kome je skupo neka kupuje vani; Sever: Prekinuti pohlepu

19.01.2023. Foto: HRT Otvoreno screenshot

Izvor: HRT

Istekao je rok trgovačkim lancima koji Vladi nisu dostavili cijene najprodavanijih artikala. Hoće li požaliti zbog toga? Hoće li im Vlada ukinuti subvencije za cijenu struje? Boje li se reputacijskog rizika zbog dolaska na crne liste? Ili su bilo kakve zabrane i ograničenja besmisleni u tržišnoj ekonomiji? Hoće li cijene hrane i dalje divljati?

Gosti u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala bili su Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja; Slobodan Školnik, stručnjak za maloprodaju; Boris Podobnik, Udruga Glas poduzetnika i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Bujanović: Vlada ima niz mjera

 

Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekao je kako su poslali popis cijena 80 najprodavanijih artikala 10 velikih trgovačkih lanaca koji čine 83% maloprodaje.

 

- Oni su potpisali etički kodeks koji kaže da neće neopravdano povećavati cijene. Dva su poslala popis, Konzum i KTC, a sam zasad nisu. Razgovori su u tijeku i pozivamo ih i dalje, rekao je.

 

Bujanović je rekao kako oni "ne pucaju iz prazne puške" te da Vlada ima mjera. Potom je podsjetio da ova Vlada štiti svoje građane te poduzima niz mjera da bi očuvala standard te pobrojao mjere koje je poduzela.

 

- Imamo ograničavanje cijena naftnih derivata, trgovci koriste kamione i dostavna vozila, dizel je niži dvije kune od zemalja u okruženju. Imamo velikih mogućnosti da ili povećamo broj prehrambenih artikala kojima bi ograničili cijene ili možemo razgovarati o danim subvencijama poduzetnicima, primjerice električna energija. Mjere vrijede do 31. ožujka, njih ne mora biti. I dalje ćemo analizirati koji poduzetnici prepoznaju mogućnosti bijele liste kojima su pristupili KTC i Konzum. Smatramo da je transparentnost i kvalitetan i fer odnos prema potrošačima bitan. I dalje pozivamo trgovce da pristupe ovome, istaknuo je Bujanović.

 

 

Podobnik: Ako građani smatraju da je skupo neka idu kupiti robu preko granice

 

Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika rekao je kako Ustav govorio o tome da hrvatsko gospodarstvo počiva na slobodnom tržištu.

 

- A što je osnova slobodnog tržišta? Upravo slobodno formiranje cijena. Mi smo izašli iz socijalizma i nadali smo da ćemo doći u red zemalja u kojima postoji slobodno formiranje cijena i slobodno tržište. Sada vidimo Upravo Hrvatska s Mađarskom jedina koja odstupa od slobodnog tržišta. Vidim tu veliki problem, jer kad uvodite mjere treba se pitati koje druge zemlje uvode mjere koji vi uvodite. Kad bi ove mjere koje uvodi hrvatska Vlada uvodila Nizozemska, Švedska, Norveška, bogate, civilizirane, razvijene zemlje, onda bih rekao da smo mi na pravom putu. A s obzirom na to da ovakve mjere uz nas ima Orbanova Mađarska mislim da je to veliki problem, rekao je Podobnik.

 

Komentirajući kako su cijene u drugim državama niže nego kod nas u istim trgovačkim lancima rekao je kada se uspoređuju različite zemlje ne mogu se uspoređivati samo naspram PDV-a jer postoji cijeli niz drugih nameta koje neke zemlje imaju.

 

- Mi imamo gomilu parafiskalnih nameta, čini mi se oko 150. A koliko imaju parafiskalnih nameta druge zemlje? Najvjerojatnije enormno mali broj. Upravo zbog toga ne treba uopće čuditi što su kod nas cijene veće. Ako već postoje različite cijene, a mi smo ušli u eurozonu i Schengen to znači da naprimjer u pograničnim županijama uvijek građani, ako smatraju da je kod nas preskupo, mogu otići preko granice i tamo kupiti robu. Siguran sam kada Hrvati u većem broju krenu u inozemstvo kupovati robu to će biti dobar znak našim trgovačkim lancima da moraju smanjiti cijenu, savjetovao je Podobnik.

 

- Osnovni razlog zašto uvodimo ove mjere koji nemaju drugi je zato što nismo radili reforme kad je trebalo. Reforme se rade kad želite biti otporniji kad nastupi kriza. Mi to nismo radili i onda kad nastupe teška vremena moramo primjenjivati metode koje su daleko od njemačkih, švedskih ili nizozemskih, dodao je.

 

 

Sever: Prekinuti pohlepu i bezobrazluk

 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je da kada bismo mi bili Nizozemska ili Njemačka ne bismo morali uvoditi mjere, ali da nismo.

 

- Kod nas se trgovci i proizvođači, prerađivački i otkupljivači ponašaju bitno drugačije nego što se ponašaju u drugim zemljama. Kao što Ustav RH na jednoj strani štiti i slobodu poduzetništva jednako tako štiti i svakog građanina RH. Veliki dio problema cijena nije vezan uz priču jesu li proveden reforme ili nisu. Nisam protivnik provođenja reformi, ali kažem da i bez provođenja reformi u nekim vremenima kod nas je ponašanje drugačije. Ovo što se sada događa u Hrvatskoj tijekom inflacije, tamo negdje od kraja 2021., tijekom 2022. i sad početkom 2023. nema veze ni s čim drugim osim s pohlepom i bezobrazlukom koji se ovdje pojavio da netko želi na brzinu navući puno toga preko leđa građana, izjavio je Sever.

 

Rekao je da se uvode mjere ograničavanja cijena zbog zaštite građana i to onih najugroženijih te replicirao Podobniku kako umirovljenici koji jedva sklapa kraj s krajem ne mogu ići preko granice.

 

- Kako zaštititi njih, nezaposlene, ljude s niskim primanjima, obitelji s više članova, bolesne? Upravo tako da se prekine pohlepa i bezobrazluk koje se događaju. I oni koji nisu trebali dizati cijene tijekom prošle godine dizali su cijene u očekivanju veće inflacije pa su doprinosili većoj inflaciji. Dio je prepisivao, vidjeli su da je dignuo cijene susjed pa su i oni dignuli cijene. Koliko god će se svi uprijeti u to da u Hrvatskoj da nema kartelnog dogovaranja, jer je naravno zakonom zabranjeno, jedni od drugih očito prepisuju cijene, uvjeren je Sever.

 

 

Školnik: Slobodno tržište i liberalna demokracija podižu ljude iz siromaštva

 

Stručnjak za maloprodaju Slobodan Školnik, istaknuo je da svi načelno moraju priznati da slobodno tržište i liberalna demokracija podižu ljude iz siromaštva, a svi sistemi koji nasilno pokušavaju upravljati ekonomijom i gospodarstvom dovode do niskog standarda, nestašice, praznih polica i slično.

 

- Uzor su nam zemlje Zapadne Europe koje već stotinjak godina žive u liberalnim demokracijama i uživaju u slobodnom tržištu i imaju jedan id najvećih standarda na svijetu uz SAD i Japan. Bilo koga danas uvjeravati da slobodno tržite ne doprinosi standardu je pogrešan posao, rekao je.

 

- Hrvatska, hvala njezinim građanima i onima koji su u tome sudjelovali, danas potpuno integrirana u europsko tržište, i monetarno i da nema nikakvih granica ni smetnji protoku roba, kapitala, radne snage. Danas je to sve domaće tržište, danas je strani kapital i strani trgovački lanci iz Brazila, iz Amerike, Azije, a više nije iz Europe. Sve kola slobodno, jako je teško samo na kraju tog lanca samo na trgovcima pokušati ići sprječavati inflaciju, smatra Školnik.

 

 

Cijene, inflacija, mjere, janjci i reforme

 

Bujanović je rekao kako se radi u okruženju tržišne ekonomije.

 

- Ali ako istovremeno Vlada štiteći svoje građane i standard u paketu mjera kroz različite intervencije i subvencije isplati 2,8 milijardi eura i to ide i kućanstvima, ali i poduzetnicima. Oni uzimaju te benefite i trebaju ih vratiti u solidarnom odnosu s potrošačima. Trgovcima je također u interesu zadržati kupovnu moć građana. Tržišna ekonomija funkcionira, ali ako mehanizmi ponuda i potražnja ne funkcioniraju tada država ulazi na tržište da bi privremenu krizu izregulirala, dodao je.

 

Sever smatra kako bi trgovci trebali pritisnuti dobavljače i proizvođače da spuste ulazne cijene.

 

Podobnik je rekao kako netko ne može očekivati da će ako želi kupiti 10 proizvoda u jednom lancu kupiti sve najjeftinije.

 

- Na Zapadu je normalno da u jednom lancu kupite primjerice sedam proizvoda, a po ostala 2-3 koja su skuplja odete negdje drugdje i kupite. Ali ako ste lijeni ili previše stari onda očekuje da biste trebali kupiti sve na jednom mjestu, dodao je.

 

Sever mu je rekao da ako trgovci ne žele regulirane cijene neka ne uzimaju državnu potporu.

 

- Kada trebaju novce onda uzmu potpore od države, a kad treba to vratiti narodu onda mu treba sloboda tržišta. Neka se odluče, istaknuo je.

 

Školnik je naglasio kako inflacija traje već više od godinu dana i pita jesmo li se sad probudili da sprječavamo inflaciju.

 

- Inspekcije su izašle na teren. Ne znam jesu li kod jednog slučaja pronašli da je netko konvertirao cijene iz kune u euro po krivom tečaju. Toga jednostavno nije bilo. Sve ostalo je efekt inflacije koja traje već godinu dana. Vlada misli da će nekakvim mjericama spriječiti inflaciju. Kad bi to moglo onda bi velike zemlje u svijetu spriječile inflaciju istim takvim mjerama. To tako ne ide. Inflacija je počela usporavati, hrvatsko tržište se smirilo, nema nikakvih posebnih povećanja cijena od 1. siječnja, prometi u trgovina su normalni, na razinama od lani ili čak i viši. Sve to će se jednostavno ispuhati, kao što će se ispuhati inflacija. Ona je već pala u eurozoni, a u Americi je pala na 5,6%, Španjolskoj 5,5%. Ne možemo se uspoređivati s Mađarskom, to je država koja ide u bankrot, izjavio je Školnik.

 

- Kad se ukrade milijardu eura u Kini, kad se pojedu stotine janjaca od načelnika besmislenih općina sve je to, ljudi moji, u cijeni niskog standarda hrvatskog potrošača. Sve je to u cijeni poslovanja svakog poduzetnika u Hrvatskoj, bio on strani ili domaći, i o tome mi moramo dugoročno pričati. Ova inflacija je došla i proći će, a mi ne provodimo i dalje reforme. Sad je ponovno trenutak da ih provodimo, istaknuo je.