Predstavljeni rezultati istraživanja o nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu

27.09.2021.

NHS - Dana 27. rujna 2021. godine u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja o nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu, koje je provedeno u lipnju i srpnju ove godine među zaposlenima u poduzećima i službama u kojima djeluju sindikati udruženi u Nezavisne hrvatske sindikate.

Predstavljanje je održano u hibridnom obliku (dio sudionika sudjelovao je putem digitalne platforme).

Istraživanje su provele dr.sc. Petra Rodik i Jelena Ostojić na prigodnom uzorku od 2340 ispitanika/ca iz sedam sektora rada (energetika, promet, šumarstvo, poštanske djelatnosti, IKT, financijske i djelatnosti osiguranja te državna i javna služba) i dio je projekta "Prema sprečavanju i iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja na radnim mjestima u Hrvatskoj" sufinanciranog iz programa 2014 - 2021 Social Dialogue Decent Work Norveškog fonda, koji provode Nezavisni cestarski sindikat (NCS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

 

Istraživanje je pokazalo kako su muškarci na radnom mjestu najčešće iskusili fizičko nasilje, dok je zlostavljanje, uznemiravanje i mobing češće kod pripadnica ženskog spola.

 

Najčešći oblik uznemiravanja kod ispitanika je ogovaranje i širenje glasina, nedodjeljivanje ili pretjerano dodjeljivanje radnih zadataka te kritiziranje načina na koji je posao obavljen, a dosta je često i ignoriranje radnika.

 

Ti oblici uznemiravanja najčešći su u dobnoj skupini od 36 do 50 godina starosti, a najmanje ih je kod starijih od 51 godine.

Zaposleni su najčešće uznemiravani od osobe koja im je nadređena, a slijede uznemiravanja od kolega ili pak od nepoznatih osoba u poslovanju, a uznemiravanja se najčešće događaju u prostorijama tvrtke te putem elektroničke pošte.

 

Istraživanje je ujedno ukazalo na korelaciju između uznemiravanja i obilježja posla, pri čemu je uznemiravanje češće na poslu koji je fizički rizičniji i zahtjevniji, a rjeđe na poslovima gdje postoji društvena podrška, sudjelovanje u donošenju odluka i gdje se pružaju intrinzične nagrade.

 

Prema istraživanju čak 84 posto ispitanika potvrdno je odgovorilo kako im je zbog bilo kojeg oblika nasilja ili uznemiravanja narušeno zdravlje, a postotak je veći kod žena (87 posto), nego kod muškaraca (77 posto) dok je bolovanje zbog navedenog nasilja uzela trećina ispitanika muškog spola te četvrtina žena.

 

Uslijed covid-19 krize i rada od doma, najveći dio ispitanika odgovorio je kako rad od kuće nije utjecao na njihovu izloženost bilo kojoj vrsti nasilja ili uznemiravanja.

 

 

Zabrinjavajuće je da je tek svaki 11 ispitanik službeno prijavio nasilje ili uznemiravanje (90 posto), a oni koji jesu, najčešće su zbog toga bili i na bolovanju

 

Najčešći odgovor kod onih koji nisu prijavili uznemiravanje jest da smatraju kako to ništa ne bi promijenilo, ne vjeruju da bi počinitelji bili kažnjeni, smatraju to teško dokazivim te se boje za svoje radno mjesto.

 

Prema istraživanju osobe koje su bile uznemiravane najčešće to odmah prijave (43 posto), a velik je i broj onih koji za to čekaju i više od godine dana (24 posto) te prijavljuju najčešće pisanim putem.

 

Ispitanici su uglavnom nezadovoljni ishodom i brzinom postupka kod poslodavca, pri čemu je u polovici slučajeva nadležno tijelo istražilo incident, dok kod 38 posto slučajeva kažu da nije, a 12 posto ih to ne zna.

 

Također, svaki četvrti ispitanik (25,7 posto) je odgovorio kako su pravilnici u tvrtkama jasni, a još manji broj (17,9 posto) ih je odgovorio kako smatraju da su postojeći mehanizmi zaštite dostojanstva na radnom mjestu učinkoviti.

 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, pri osvrtu na rezultate istraživanja naglasila je da je riječ o problemu koji se ne smanjuje i koji je postao u društvu vidljiviji jer su pritužbe na uznemiravanje i zlostavljanje u posljednjih 10 godina porasle čak za 50%. Također, naglasila je kako se u posljednje vrijeme bilježi trend velikog broja pritužbi za uznemiravanje i zlostavljanje na radnom mjestu od strane trećih osoba (kolege na radnom mjestu, očevi, partneri i supruzi žrtava). Pravobraniteljica je ukazala na pravne probleme i nedorečenosti s kojima se susreće u radu te iznijela preporuke za učinkovitije bavljenjem problemom spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. KR

 

Više:

https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/na-radnom-mjestu-najcesce-uznemiravane-zene-srednje-dobi-3037526