Ususret Nacionalnom danu zaštite na radu

27.04.2021.

Zaštita na radu, kao ljudsko pravo, štiti ne samo život, već i zdravlje radnika.

NHS - Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.), osim što priznaje svakome pravo da uživa pravedne i povoljne uvjete kojima se posebice, između ostalog, osiguravaju sigurni i zdravi radni uvjeti, isto tako daje naglasak na zdravlje, odnosno priznaje pravo na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja, a mjere koje se trebaju poduzeti u cilju toga prava trebaju uz ostalo uključivati prevenciju, liječenje i nadzor nad epidemijskim, profesionalnim i drugim bolestima.

 

Što je zdravlje? Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje definira kao psihičko, fizičko i socijalno blagostanje, a ne samo puka odsutnost bolesti ili slabosti.

 

Konvencija Međunarodne organizacije rada br. 155 o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i radnom okruženju određuje da zdravlje, kad se odnosi na rad, ne označava samo izostanak bolesti ili nesposobnosti; on također uključuje tjelesne i duševne čimbenike koji utječu na zdravlje, a koji su u neizravnoj vezi sa sigurnošću i higijenom na radu.

 

Zaštita na radu znači zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Ona je određena u Zakonu o zaštiti na radu kao sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruju i unaprjeđuju sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.

 

Dakle, primjenjujući zaštitu na radu, potrebno je ne samo spriječiti ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom, već osigurati uvjete na radnom mjestu koji će doprinijeti psihičkoj, fizičkoj i socijalnoj dobrobiti radnika.

 

Međutim, mnogi poslodavci padaju na ispitu već kod pukog sprječavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

 

 

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu broj zaprimljenih Prijava o ozljedi na radu u 2020. [1] godini je 14.652, od čega je do 31.03.2021. godine priznato 11.877. Broj zaprimljenih Prijava o profesionalnoj bolesti u 2020. godini je 658, od čega je do 31.03.2021. godine priznato 467.

 

U odnosu na 2019. godinu [2] kada je broj zaprimljenih Prijava o ozljedi na radu bio 18.452, od čega je do 31.03.2020. godine priznato 15.030, a broj zaprimljenih Prijava o profesionalnoj bolesti bio je 173, od čega je do 31.03.2020. godine priznato 117, vidljiv je pad u broju ozljeda na radu, kao što je i vidljiv porast broja profesionalnih bolesti.

 

Pretpostavljamo da se i pad broja ozljeda na radu i porast broja profesionalnih bolesti mogu pripisati bolesti COVID-19, kod pada broja ozljeda na radu zbog zaključanog gospodarstva i smanjenja gospodarskih aktivnosti, a kod profesionalnih bolesti temeljem činjenice da se bolest COVID-19 sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti, uz ispunjavanje određenih uvjeta, može priznati kao profesionalna bolest.

 

Nažalost, službenih podataka o vrsti profesionalnih bolesti u 2020. godini nema. Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Registar profesionalnih bolesti još uvijek nije objavljen (kao ni detaljni podatci o ozljedama na radu). Nezavisni hrvatski sindikati zatražili su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje podatke o broju zaprimljenih prijava o profesionalnoj bolesti COVID-19 te broju priznatih profesionalnih bolesti COVID-19, međutim HZZO nas je uputio na Hrvatski zavod za javno zdravstvo, od kojeg još nismo dobili odgovor.

 

Bolesti u vezi s radom, kao bolesti koje uzrokuje više čimbenika, od kojih je rad jedan od njih, se ne prate te je potrebno poduzeti određene napore kako bi iste bile u potpunosti prepoznate i kako bi se mogli utvrditi uzročnici istih te raditi na daljnjoj prevenciji takvih bolesti. Primjer bolesti u vezi s radom su poremećaji mišićno – koštanog sustava; bolni sindromi kralježnice – bol u leđima, bol u vratu, degenerativne bolesti kralježnice i perifernih zglobova – artroze, spondiloze, diskartoze. Prema podatcima Hrvatskog zdravstveno – statističkog ljetopisa za 2019. godinu, bolesti mišićno – koštanog sustava i vezivnog tkiva druge su po redu utvrđene bolesti u djelatnosti opće/obiteljske medicine (11,8%). KR

 

Više o poremećajima mišićno – koštanog sustava:

 

https://www.nhs.hr/novosti/sto_su_poremecaji_misicno_-_kostanog_sustava_povezani_s_radom_71156/

 

https://www.nhs.hr/novosti/psihosocijalni_rizici_i_poremecaji_misicno_kostanog_sustava_71161/

 

 

 

 

[1] https://hzzo.hr/ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti-specificna-zdravstvena-zastita

 

[2] https://hzzo.hr/ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti-specificna-zdravstvena-zastita/8-statisticki-podaci-o