- Ove godine bogata košarica iznosi 435 eura što je u prosijeku više za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Srednja košarica iznosi 256 eura i ona je viša za 8 posto, dok ona skromna iznosi 122 eura te je ona viša za 5 posto u odnosu na prethodnu godinu, rekla je.

Naglasila je kako se cijene prikupljaju u raznim gradovima, super marketima, marketima, kvartovskim trgovinama i tržnicama.

- Vidjeli smo veliku razliku u cijenama između tržnica i velikih trgovačkih lanaca. Na tržnicama je skuplje. U Trgovačkim lancima 50 posto hrane je uvezeno i ona je jeftinija u odnosu na domaće proizvode, rekla je.

Dodala je kako su istraživanja pokazala da su troškovi hrane značajno porasli s obzirom na dohodak kućanstava u RH.

Potrošnja u porastu

- Ove je godine Uskrs kasnije i povećan je dolazak turista te su oni jednim dijelom utjecali na potrošnju. Iznos računa u velikom tjednu od ponedjeljka do četvrtka je porastao, u odnosu na prošlu godinu, za 6 posto, dok je iznos računa, što je zabrinjavajuće, porastao za 18 posto, istaknula je.

Govori kako su plaće u RH rasle, ali rasla je i inflacija. Rast plaća je bio veći od inflacije.

- Brojke na isplatnoj listi su veće, ali kupovna moć građana nije porasla. Građani veliki dijelom svoga prihoda troše na hranu. Cijene hrane su veće od rasta inflacije, naglasila je.

U RH prosječna neto plaća iznosi 1392 eura, dok medijalna neto plaća iznosi 1200 eura. Minimalna bruto plaća za samca u Zagrebu iznosi 754 eura.

- Naša je košarica ekonomski termometar jer ona mjeri koliko građani od svojih primanja mogu živjeti i što si mogu priuštiti, govori.

Blagdanski stol postatao luksuz

Naglašava kako prema zadnjim istraživanjima pokazuje se da udio hrane u troškovima iznosi 27 posto, ali, kako kaže,taj udio nije za svakoga isti.

- Oni koji imaju niža primanja taj udio je preko 40 posto, ističe.

Smatra kako će za većinu građana blagdanski stol postati luksuz.

- Mi ne možemo reći da građani štede. Ako imamo potražnju za nekim proizvodom, cijena će biti viša. Odgovor na velike cijene je ostavljanje trgovcima pune police kako bi oni snizili cijene, rekla je Mišić.

Radnik ne može na more

Istaknula je kako si veliki broj građana ne može priuštiti ljetovanje, što iznosi 37,4 posto.

- Radnik iz Hrvatske ne može otići sa svojim obitelji na more je jako tužno, naglasila je.

Ističe kako u Hrvatskoj trenutačno imamo nikada manju nezaposlenost, ali sve je više oglasa za posao.

- U Hrvatskoj je trend iseljavanja radno sposobnog stanovništva sve veći, kazala je.

Naglašava kako je niža nezaposlenost zbog velikog uvoza stranih radnika.

- Trošak sata rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura, a u razvijenim zemljama je preko 40 eura. Ne može se reći da je naš radnik skup, rekla je.