-
Iz EGSO-a: Akcijski plan za provedbu Europskog stupa socijalnih prava
NHS - Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravio je Akcijski plan Europske komisije o Europskom stupu socijalnih prava (ESSP) i naglasio kako se mora provoditi na razini EU i na nacionalnim razinama uz dužno poštivanje nadležnosti, te u uskoj suradnji sa socijalnim partnerima i drugim organizacijama civilnog društva.
Čitaj dalje
Prema EGSO-u, Akcijski plan Europske komisije o Europskom stupu socijalnih prava donesen je u pravo vrijeme jer je neophodan kako bi se spriječile nejednakosti koje se nakon pandemije produbljuju diljem Europe. -
Koliko godišnjeg odmora je idealno da se čovjek odmori, ali ne ulijeni? Evo što kaže liječnik
NACIONAL
Čitaj dalje
Milan Mazalin, liječnik obiteljske medicine, u utorak je za ‘Dobro jutro, Hrvatska‘ govorio o važnosti odmora za tijelo i mentalno zdravlje.
Govoreći o godišnjim odmorima, Mazalin je rekao da moramo biti svjesni da poslodavci ne daju naše godišnje odmore zato da bi se radnici odmarali i ne radili ništa, nego zato da bi njihov posao kasnije bio uspješniji.
“Pokazalo se da je desetak dana minimum za takvo nešto jer je potrebno nekoliko dana da se opustite i uopće shvatite da ste na odmoru, onda se par dana odmarate i nakon toga pomalo pripremate za posao. Idealno bi bilo 3 tjedna, nije loše ni četiri, međutim zanimljivo je da se pokazalo da godišnji odmori koji traju duže od četiri tjedna nisu preporučljivi jer se ljudi onda požele i ne vratiti na posao”, savjetuje ovaj liječnik obiteljske medicine. -
Zašto pisač treba biti što dalje od radnog stola radnika?
Rad u sjedećem položaju – poremećaji mišićno- koštanog sustava
Čitaj dalje
NHS - Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu provodi kampanju Zdrava mjesta rada smanjuju opterećenja 2020 – 2022, kako bi potaknula na kvalitetno upravljanje poremećajima mišićno – koštanog sustava povezanog s radom. Poremećaji mišićno- koštanog sustava povezani s radom umanjuju kvalitetu života i jedan su od glavnih uzroka odlaska na bolovanje i prijevremenog umirovljenja te imaju negativan učinak na poduzeća i gospodarstvo. Poremećaji mišićno – koštanog sustava mogu se spriječiti ispravnim pristupom -
Većina članica EU nedovoljno dobro štiti prava radnika upućenih u inozemstvo
FAKTOGRAF
Čitaj dalje
Autor/ica: Gabrijela Galić
Europska komisija upozorila je 24 članice EU, među kojima i Hrvatsku, da nisu ispravno u nacionalno zakonodavstvo unijele direktivu koja štiti prava radnika upućenih na rad u inozemstvo.
Domaći poslodavci lani su na privremeni rad izvan Hrvatske uputili gotovo 46,3 tisuće radnika, a svaki drugi radnik radio je na nekom od gradilišta u zemljama Europske unije. Naime, na rad izvan zemlje najčešće se upućuju građevinski radnici. -
Manje radnih sati u 2020. godini
NHS – Eurostat je na svojim mrežnim stranicama objavio priopćenje za javnost vezano za broj radnih sati odrađenih u 2020. godini koje prenosimo u nastavku.
Čitaj dalje
U 2020. godini broj stvarno odrađenih sati rada na osnovnom radnom mjestu u EU smanjio se za 12% u usporedbi sa 2019. godinom. Taj se pad može obrazložiti mjerama koje su se donosile zbog pandemije bolesti Covid-19, zbog koje je dio ljudi izmjenjivao vremenska razdoblja rada i razdoblja odsutnosti s posla. Kao rezultat toga, više je ljudi radilo manje radnih sati nego li je uobičajeno te su bili odsutni sa radnih mjesta. -
Žustra rasprava u TNT-u: Sever i Nađi sukobili se zbog rada nedjeljom
Izvor: N1
Čitaj dalje
U Točki na tjedan gostovali su predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever i Davor Nađi, saborski zastupnik Fokusa, a govorili su o prijedlogu zakona prema kojem bi bio zabranjen rad trgovinama nedjeljom, osim 16 nedjelja u godini.
Sever je istaknuo da je u hrvatskoj tradiciji da nedjelja bude neradna, a Nađi navodi da radnici već imaju jedan neradni dan. -
Apsurdi zbog uvjeta za dobivanje državne pomoći: Novim pravilima nezadovoljni i poslodavci i sindikati
A MINISTAR OPTIMISTIČAN
Čitaj dalje
Od ponedjeljka će se državna pomoć poduzećima isplaćivati na temelju broja cijepljenih radnika. Iznos po radniku uvjetuje se brojem COVID potvrda, što bi u praksi moglo stvoriti puno problema.
(DNEVNIK.hr) Po novim pravilima, ako je u tvrtki najmanje 70 posto radnika s COVID potvrdom, svi će radnici dobiti državnu potporu od maksimalno 4000 kuna neto. Ako, primjerice, polovica zaposlenih ima COVID potvrdu, potpora će iznositi 50 posto. -
Većina želi neradnu nedjelju i po cijenu niže plaće: Čovjek ne smije postati rob rada
OKRUGLI STOL
Čitaj dalje
Tomislav Ćorić upozorava da se pod egidom liberalnog "često promovira svašta" ustvrdivši da smo, uz potrebu i pravo na rad, svjedoci činjenice da čovjek postaje rob rada.
(Novilist.hr) ZAGREB – Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak kako je u vrijeme sve većeg otuđenja zajednički dan odmora potrebniji nego ikad, pa će Vlada kroz izmjene Zakona o trgovini, uvažavajući specifičnosti gospodarstva, u fokus staviti radnika i njegovu obitelj. -
Ozljede na radu u 2020. godini – najveća stopa u Osječko-baranjskoj županiji
NHS - Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinu rada, u Hrvatskoj je u 2020. godini prijavljeno 14 424 ozljede na radu, od toga 21 sa smrtnim ishodom [1]. U 2019. godini bilo je 18 138 ozljeda, od toga 19 sa smrtnim ishodom. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda 12 404 ozljede (86%) dogodilo se na mjestu rada, a na putu 2 020 (14%). Najveći broj ozljeda dogodio se u Zagrebu (3 337), ali najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u Osječko- baranjskoj županiji. U 2019. godini najveću stopu ozljeda imala je Požeško-slavonska županija.
Čitaj dalje -
Prosječna plaća za svibanj 2021. godine
DZS - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2021. iznosila je 7 104 kune, što je nominalno više za 0,3%, a realno za 0,2% u odnosu na travanj 2021.
Čitaj dalje
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2021. iznosila je 9 553 kune, što je nominalno više za 0,3%, a realno za 0,2% u odnosu na travanj 2021.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2021. isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 10 756 kuna, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 4 401 kunu. -
Presuda u predmetu C-535/19
Sud Europske unije
Čitaj dalje
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE br. 136/21
Presuda u predmetu C-535/19
A (Javna zdravstvena zaštita)
Sud potvrđuje pravo građana Unije koji nisu ekonomski aktivni i koji borave u državi članici različitoj od države članice svojeg podrijetla na uključivanje u sustav javnog zdravstvenog osiguranja države članice domaćina
Međutim, pravo Unije ne propisuje obvezu besplatnog uključivanja u navedeni sustav -
Hrvatskoj dodatnih 530 milijuna eura za očuvanje radnih mjesta
HRT
Čitaj dalje
Europska komisija odobrila je 530 dodatnih milijuna eura Hrvatskoj za očuvanje radnih mjesta iz Europskog socijalnog fonda u okviru operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Prema priopćenju Europske komisije, dodatnih 530 milijuna eura namijenjeno je očuvanju radnih mjesta za vrijeme pandemije i nakon dvaju velikih potresa prošle godine koji su imali snažan učinak na hrvatsko gospodarstvo. -
Sud pobliže određuje slučajeve u kojima se Direktiva o određenim vidovima organizacije radnog vremena ne primjenjuje na aktivnosti koje izvršavaju vojnici
Sud Europske unije
Čitaj dalje
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE br. 131/21
Presuda u predmetu C-742/19
Ministrstvo za obrambo
Toj se direktivi ne protivi to da se razdoblje straže tijekom kojeg je vojnik dužan boraviti u krugu vojarne u koju je raspoređen, ali ondje ne obavlja stvarni posao, plati različito od razdoblja straže tijekom kojeg on stvarno ispunjava radne obveze -
Ubrzano raste broj radnika koji rade za minimalnu plaću
FAKTOGRAF
Čitaj dalje
Autor/ica: Gabrijela Galić
U Hrvatskoj više od 52 tisuće radnika prima minimalnu plaću. Hrvatski minimalac je među nižima u EU. Izmjenama zakona povećavaju se prava radnika na minimalcu.
Minimalnu plaću, koja trenutno iznosi 4.250 kuna bruto, odnosno 3.400 kuna neto, u prvom kvartalu primalo je nešto više od 52 tisuće radnika ili 4,73 posto svih zaposlenih u zemlji. -
Tekstil ne spašavaju ni državne potpore
FAKTOGRAF
Čitaj dalje
Autor/ica: Gabrijela Galić
Covid kriza inicirala je treći val propasti hrvatske tekstilne industrije. U prosjeku se dnevno u ovom sektoru gubi 57 radnih mjesta.
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa snažno je pogodila gospodarstvo, a neke sektore mogla bi dovesti do ruba propasti.