Rad konferencije odvijao se kroz šest odbora koji su raspravljali o ključnim pitanjima budućnosti rada. Sandra Vukelić Pavlinović sudjelovala je u radu Odbora za socijalni dijalog i tripartizam, jednog od najvažnijih odbora ovogodišnje konferencije, čiji su zaključci usvojeni na plenarnoj sjednici Konferencije, dok je Sunčica Brnardić sudjelovala u radu Odbora za utvrđivanje međunarodnih standarda o dostojanstvenom radu u platformskom gospodarstvu.

Sudionici Odbora za socijalni dijalog i tripartizam zaključili su da se svijet rada ubrzano mijenja pod utjecajem tehnoloških promjena, umjetne inteligencije, klimatskih promjena, demografskih kretanja i globalnih gospodarskih nestabilnosti. U takvim okolnostima socijalni dijalog i tripartizam – suradnja vlada, poslodavaca i sindikata – potvrđeni su kao ključni alati za očuvanje socijalne pravde, stabilnosti tržišta rada i održivog gospodarskog razvoja.

Posebno je naglašeno da sloboda udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje predstavljaju temelj demokratskog upravljanja tržištem rada. Zaključci upozoravaju da su ta prava u mnogim zemljama pod pritiskom te pozivaju države na njihovu snažniju zaštitu i promicanje.

Odbor je istaknuo da socijalni dijalog donosi konkretne rezultate za radnike i poslodavce. U brojnim zemljama pridonio je pravednijem određivanju plaća, smanjenju nejednakosti, ublažavanju posljedica rasta životnih troškova, gospodarskih šokova te poboljšanju uvjeta rada. Zaključeno je i da kolektivno pregovaranje ima važnu ulogu u smanjivanju rodnog jaza u plaćama, unapređenju ravnoteže između poslovnog i privatnog života te sprječavanju diskriminacije, nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.

Dio rasprave Odbora za socijalni dijalog i tripartizam bio je posvećen digitalnoj transformaciji i umjetnoj inteligenciji, pa zaključci predviđaju da socijalni partneri moraju biti aktivno uključeni, osiguravajući na taj način da digitalne tehnologije i infrastruktura budu dostupne te da se uvode i koriste na pravedan, uključiv, čovjeku usmjeren i odgovoran način, a uz istodobno poticanje inovacija, održivih poduzeća i prilagodbe promjenama.

Među preporukama upućenima državama članicama, između ostaloga, nalaze se promicanje kolektivnog pregovaranja na svim razinama, jačanje sustava inspekcije rada i radnog pravosuđa.

Konferencija je pozvala Upravno vijeće ILO da posveti posebnu pažnju zaključcima i usmjeri Međunarodni ured rada u njihovoj provedbi, dok je glavni direktor ILO-a zadužen za izradu akcijskog plana njihove provedbe do kraja 2026. godine i za dostavu zaključaka relevantnim međunarodnim i regionalnim organizacijama. Time socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje ostaju među najvažnijim prioritetima ILO-a u razdoblju obilježenom velikim promjenama u svijetu rada.

Na 114. zasjedanju Međunarodne konferencije rada usvojena je i nova Konvencija o dostojanstvenom radu u platformskom gospodarstvu, međunarodni pravni instrument posvećen zaštiti radnika koji rade putem digitalnih platformi.

Sudjelovanje hrvatskih sindikalnih predstavnica u radu konferencije i njezinih odbora doprinos je zastupanju interesa hrvatskih radnika u međunarodnim raspravama o budućnosti rada, zaštiti radničkih prava i jačanju socijalnog dijaloga kao temeljnog instrumenta za postizanje pravednijeg i uključivijeg tržišta rada.

https://www.ilo.org/resource/record-proceedings/ilc/ilc114/outcome-recurrent-discussion-committee-social-dialogue-and-tripartism

https://www.ilo.org/resource/record-proceedings/ilc/ilc114/outcome-standard-setting-committee-decent-work-platform-economy-texts

Izvor: HST